Piramide u Gizi vekovima su predmet divljenja, možda ste ih i sami nekada posetili, ali da li ste ikada razmišljali o njihovim proporcijama, obimu, dužini i površini stranica?
Čini se da stari Egipćani ništa nisu prepuštali slučaju, već da su sve vrlo tačno matematički izračunali. Mnogo matematičkih zanimljivosti vezano je za ove čudesne građevine Starog Egipta, pogledajte i koje…
✓ Piramida je tačno postavljena prema stranama sveta.
✓ Meridijan koji prolazi kroz piramide deli mora i kontinente Zemlje na dva dela iste veličine. Ovaj meridijan je, osim toga, naduži meridijan koji se pruža od severa do juga i predstavlja nultu tačku za merenje dužina cele zemljine kugle.
✓ Uglovi piramide dele region delte Nila na dve jednake polovine.
✓ Tri piramide u Gizi izgrađene su tako da su u međusobnom odnosu u Pitagorinom trouglu, čije se stranice nalaze u srazmeri 3:4:5.
✓ Odnos između visine i obima piramide odgovara odnosu između prečnika i obima kruga. Njene strane su najveći i najupadljiviji trouglovi na svetu.
✓ Pomoću piramide se može izračunati kako zapremina kugle, tako i površina kruga, zbog čega se ona smatra spomenikom kvadrature kruga.
✓ Piramida je zapravo veliki peščani sat. Senke koje strava od sredine oktobra do početka marta prikazuju godišnja doba i dužinu godine. Dužina kamenih ploča koje se nalaze oko piramide odgovara dužini senke u jednom danu. Posmatranjem te senke može se dati tačno dužina godine na 0,2429. deo.
✓ Nagib piramide iznosi iznosi jednu sedminu kruga od 360 stepeni, odnosno 51º25’42’’.
✓ Smatra se da je oko 100.000 ljudi gradilo Keopsovu piramidu punih 20 godina.
✓ Svaki kamen je visok 2 m, neki su dugi i po 5 m, a teški su po 15 tona.
✓ Kada je sagrađena, piramida je bila visoka 145,75 m, ali se tokom godina smanjila za 10 m.
✓ Piramida se sastoji od oko 2.300.000 kamenih blokova.
✓ Horizontalni presek piramide je u svakom delu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara.
✓ Ako visinu piramide kvadriramo, dobićemo vrednost površine bočnih stranica.
✓ Spoljni, zaštitini omotač Velike Piramide bio je napravljen od krečnjačkih blokova debljine 2,5 m, teških 20 tona i vrlo sjajno poliranih.
✓ Normalna dužina strana kvadratne osnove daje 365,342 egipatskih laktova (verovatno najstarija mera za dužinu, upotrebljavala se oko 3000 godina p.n.e. u Egiptu).
✓ Vrednost takozvanog “svetog lakta” bila je 0.635666 metar. Taj broj pomnožen sa 10 miliona gotovo savršeno odgovara vrednosti poluprečnika Zemlje na polovima.
✓ Lakat je bio podeljen na 25 palaca, a svaki palac ima 25.4264 milimetara. A ako pomnožimo to sa 100 milijardi, dobijamo približnu vrednost putanje koju u svom okretanju oko Sunca prođe Zemlja u jednom danu.
✓ Pomoću trangulacije može se izmeriti cela Zemlja dokle god dopire pogled, što su još Napoleonovi naučnici otkrili.
✓ Rastojanje velike piramide od središta Zemlje je isto kao i rastojanje do Severnog pola, dakle isto je rastojanju od središta Zemlje do Severnog pola.
✓ Ako se osnova površine piramide podeli dvostrukom polovinom piramide, dobija se čuveni broj Pi (3,1416).
✓ Ukupna površina strana piramide odgovara kvadratu čija je strana visina piramide.
✓ Vrh velike piramide se poklapa sa Severnim polom, njen obim odgovara dužini Ekvatora, a oba su srazmerno udaljena jedan od drugog. Svaka strana piramide odgovara četvrtini sektora severne Zemljine polulopte ili sveričnom kvadratu od 90 stepeni. Inače, obim Ekvatora iznosi 40.076,592 Km, a obim izračunat preko polova iznosi 40.009,153 Km.
✓ Tek su merenja u novije vreme pokazala da je Keopsova piramida sagrađena tačno u središtu kopnene mase Zemlje. Uzevši u obzir ukupnu površinu svih kontinenata i površinu koju zauzima piramida, šanse za tu “slučajnost” su 1:3.000.000.000.
✓ Zapremina Piramide pomnožena sa gustinom blokova od kojih je sagrađena daje srednju vrednost gustine Zemljine kugle. A odnos zapremine Velike Piramide i Zemlje je tačno 1:1015.
✓Visinu piramide prvi je izračunao Tales, pomoći dužine senke.