Smatra se da nijedan broj, simbol ili oznaka nisu pobudili toliko interesovanje javnosti kao čuveni broj π li Pi.
To je matematička konstanta koja predstavlja odnos obima i prečnika kruga, iracionalan je broj, i njegova približna vrednost iznosi 3,14159. Kažemo približna zato što ima beskonačan broj decimala, koje su pokušavali da izračunaju matematičari još od antičke Grčke do današnjih dana
Daleko odmakli i danas je izračunato više biliona njegovih decimala, ali on i dalje “drži” pažnju naučnicima, matematičarila, ali i naicima širom sveta.
Oznaka za broj „pi” potiče od grčke reči „perimeter” (περίμετρος), što znači dužina krive koja ograničava neku ravan. Ovaj simbol prvi put je uveo matematičar Vilijam Džouns 1706. godine, mada je oznaka potpuno prihvaćena i postala popularna tek nakon što ju je usvojio Leonard Ojler.
Računanje decimala broja Pi – uzaludan posao?
Simbol Pi je u istoriju ušao još u starom Egiptu, budući da su najraniji zapisi koji pominju ovaj broj pronađeni na svicima papirusa koji su nastali oko 1650. godine p.n.e. Ipak, prvi koji je zaista izračunao broj Pi bio je Arhimed, ali pošto se tada još nije znalo za decimale, izrazio ga je u vidu razlomka. Otada, pa sve do početka XVII veka, svi matematičari koji su izračunavali broj π (a bilo ih je mnogo) činili su to Arhimedovom metodom.
Otada su se mnogi, matematičari i laici, sa više ili manje uspeha, bavili izračunavanjem decimala broja π. Svi su želeli da ga što preciznije izračunaju, do poslednje decimale. Tek je kasnije shvaćeno da je to nemoguće, jer je on beskonačan.
Neki od njih su bili i:
Ludolph van Ceulen rođen je 28. januara 1540. godine u Hildsheimu, u Nemačkoj, a umro je 31. decembra 1610. u Lejdenu, u Holandiji. Postao je slavan zbog izračunavanja broja π sa 35 decimalnih mesta, do koga je došao koristeći poligon sa 262 stranica. Proveo je veći deo svog života računajući π i zato ne čudi istorijski podatak da je 35 decimala broja π ugravirano na njegovoj nadgrobnoj ploči u crkvi Svetog Petra u Lajdenu. Insače, u Nemačkoj je broj π dugo zvan Ludolfov broj, upravo njemu u čast.
Tako je Vilijam Šenks 1874. izračunao 707 decimasla broja Pi koje su se našle na frizu okrugle sobe posvećene broju Pi u Palati otkrića u Parizu, povodom Svetske izložbe, kada je izgrađen i Ajfelov toranj. Međutim, 1947. godine je otkriveno da je 528. decimala pogrešna i friz je od te cifre promenjen.
A šta je Pi u stvari?
On je konstanta. Iracionalan je. Vrednost broja π zaokružena na 64 decimalne glasi:
π ≈ 3,14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923.
Ipak, kao što znate, u metematici ga uglavnom koristite u zaokruženom obliku 3,14 ili kao razlomak 22/7.
Era kompjutera
Kada su stigli prvi kompjuteri, sve su promenili. Pa i način i mogućnosti u izračunavanju broja Pi. Sa njima se rekordi u broju izračunatih cifara postižu svakoda gana. Milijarde su već daleko premašene.
Na računarima sa Majkrosoft Vindous operativnim sistemom, program PiFast može se koristiti za brzo izračunavanje velikog broja cifara. Najveći broj cifara broja π izračunat na kućnom računaru je 25 000 000 000, za koje je PiFast-u trebalo 17 dana.
Do sada je izračunato čak preko 1,25 triliona decimala broja π i to je posšlo za rukom Japancu Yasumasa Kanada 2002. godine.
Slavljenje broja Pi
Danas postoje čak i različite vrste umetnosti koje veličaju broj Pi – pi-muzika, pi-poezija, pi-film…
Takođe, koliko on intrigira javnost već vekovima, najbolje pokazuju proslave u njegovu čast. Naime, svakog 14. marta slavi čak i dan broja π (tade je rođen Albert Ajnštajn).
Inače, dan broja Pi obeležava se na razne načine, uključujući i takmičenja u jedenju pite ili gađanju pitama i raspravljanje o značaju broja π. Neke škole održavaju i takmičenja u tome koji će se učenik moći setiti najviše decimala broja Pi.