Verovatno ti se već desilo da gledaš na sat dok nastavnik objašnjava jednačine na tabli i jedva čekaš da se završi čas. Dosadilo ti je učenje razlomaka i procenata jer misliš da ti neće trebati u životu? Ali, kada se prisetiš koliko te matematika prati svakodnevno, onda pažljivije slušaš i o brojevima i o skupovima i o uglovima.
Sve je više stvari u našem okruženju koje su povezane sa matematikom, kao i onih za čiju nam je primenu i lakše rešavanje neophodna matematika. Ne samo što vreme merimo zahvaljujući matematici nego nam je ona potrebna i za računanje puta koji pređemo ili kusura koji kasirka treba da nam vrati nakon kupovine. Iako je sve to naočigled prosto, nije sporno da je matematika „na svakom ćošku”.
Evo u kojim situacijama još koristimo matematiku, a da možda toga nismo ni svesni.
Geometrija je svuda oko nas
Ako se zagledaš oko sebe, počećeš da primećuješ kako su sve stvari kreirane od geometrijskih oblika. Krugovi, trouglovi i kvadrati su samo neki od najčešćih oblika koje možeš da vidiš u svojoj okolini, ali probaj da pronađeš i one sa kojima se ređe susrećemo u prirodi, kao što su na primer šestougao, romb ili trapez. I ako ti se na prvi pogled može učiniti nemogućim, prihvati izazov i počni da tražiš.
Gde sve pronalazimo geometrijska tela? Baš na svakom koraku. Kvadar može biti obična kutija za cipele, lopta neka stara košarkaška lopta (zanemarite ako se malo izduva), čaše za piće su najčešće valjkastog oblika, a salvete kada savijamo najčešće liče na trougao. Čak i ako ne pratiš modu, znaš da su mini-suknje oblika trapeza. I tu nije kraj.
Putanja lopte kada košarkaš baca slobodna bacanja pravi parabolu, a putanja planete oko Sunca je elipsa… Matematika je svuda i u svemu, budite sigurni.
Ostaćeš bez slatkiša ako ne znaš matematiku
Evo još jedne situacije.
Zamisli da je tvojoj mami rođendan i da želiš da je iznenadiš nekim kolačem ili tortom. Iako ćeš veoma lako pronaći recepte na internetu, gotovo da u svakom od njih piše „dodati šolje šećera,
čaše mleka” i sl. U glavi ti nastaje konfuzija jer ti je krivo da upropastiš slatkiš tako što ćeš pomešati pogrešne količine sastojaka. U tom trenutku ćeš sigurno pomisliti: „Zašto nisam bio pažljiviji na časovima matematike”.
Ali, ako si dobar matematičar i znaš razlomke, ovo ti se neće dešavati. Tada ćeš praviti kolače kao od šale, picu i čokoladu ćeš deliti na „ravne časti” svima, pa se tako niko od tvojih drugara neće ljutiti što je možda dobio manje ili se pretvarati da mu je nešto preukusno, a nije.
Najlepše građevine sveta postoje zahvaljujući matematici
Vekovima su ljudi koristili matematiku u svakodnevnom životu za stvari za koje sada ti koristiš formule koje si naučio u školi.
Mnoge velelepne građevine starog Egipta kriju u sebi neku matematičku zanimljivost o svom nastanku. Prisetimo se kako je Tales samo uz pomoć konopca i sopstvene senke uspeo da izračuna visinu piramide. Čak ni to što nije imao alat, kojim bi ti danas mogao mnogo brže da izračunaš visinu piramide, nije ga sprečilo da logičkim razmišljanjem pronađe rešenje ovog problema.
Šta je sa Stounhendžom, praistorijskim spomenikom koji se nalazi u Engleskoj? Da li si se ikada zapitao kako je on sagrađen? Mnoga istraživanja su pokazala da je on nastajao korak po korak, u čak tri faze. Ali, ništa od toga ne bi bilo moguće da nisu postojali detaljni matematički proračuni.
Zahvaljujući matematici, danas imamo priliku da uživamo u brojnim građevinama koje oduzimaju dah na prvi pogled.
Razumite sport, nemojte samo da ga gledate
Čak i najvatreniji pratioci sporta dok gledaju utakmicu pomno posmatraju semafor na ekranu koji pokazuje rezultat. Oni proveravaju koliko je koji igrač postigao koševa, računaju koliko je njihov idol bio bolji u prethodnom duelu… Gledaoci nisu samo nemi posmatrači sportskog takmičenja, čak i kada misle da to zapravo jesu.
Baš sada možeš da proveriš kako se snalaziš u jednom „sportskom zadatku” i nađeš se u ulozi trenera koji nakon svakog meča mora da računa procente kako bi proverio da li su njegovi igrači napredovali ili ne.
Na utakmici između KK Dinamik i KK Žarkovo dečaci su imali šut prikazan u tabeli. Izračunaj:
- a) Koliki je bio konačan rezultat utakmice?
- b) Koji je tim imao bolji procenat ubacivanja slobodnih bacanja?
- c) Koji tim je bio precizniji u šutiranju trojki?
Slobodna bacanja | Šutevi za 2 poena | Šutevi za 3 poena | |
Dinamik | 14/20 | 25/42 | 11/25 |
Žarkovo | 24/29 | 15/40 | 9/19 |
Vidiš da matematika može biti zabavna? Samo je bitno na koji način se razvija interesovanje za nju. Zato se OKmatematika stalno trudi da prati nove trendove u obrazovanju i bogati svoju online platformu. Na njoj možeš da naučiš i savladaš matematiku komunicirajući online sa profesorima, rešavaš testove i proveravaš svoj napredak, pa i da pročitaš poneku zanimljivost na našem blogu.
Pogledajte šta ti sve nudi OKmatematika i uplovi u online učenje, jer je ono poučno, zanimljivo i lako! Čekamo te.