Znaš li da su se od davnina estetičari bavili pitanjem savršene lepote? Mučilo ih je to što nisu mogli da ustanove koja bi forma bila najlepša za upoređivanje sa drugim stvarima.
Grci su smatrali da je to krug. Vinkelman, nemački arheolog koji je bio poznavalac antičke umetnosti, tvrdio je da je „elipsa linija lepote”. Ono što je svakako bilo zajedničko njihovim stanovištima jeste to što su idealne mere videli u različitim geometrijskim oblicima.
Cajzing, nemački psiholog koji se interesovao za matematiku i filozofiju, ipak je smatrao da je najlepša proporcija zlatni presek ili divine proportion.
U čemu je tajna zlatnog preseka?
Sećaš li se kako se objašnjavaju proporcije iz matematike? Mi ćemo te podsetiti.
Zlatni presek je kao i kod svake proporcije odnos između dva dela, ali takav da se manji deo prema većem odnosi kao veći prema zbiru oba dela. Nije ti i dalje jasno?
Pogledaj formulu i biće ti razumljivije:
a:b=a:(a+b)
Uticaj u umetnosti i arhitekturi
Ovaj odnos je veoma brzo našao primenu u delima mnogih slikara i vajara. U pokušaju da prenesu sklad prirode, nastale su neke od danas najlepših građevina.
Ko god da je makar jednom bio u Grčkoj, nije se vratio kući bez obilaska Partenona na Akropolju. Ako odeš malo zapadnije, takođe ćeš imati priliku da vidiš primer zlatnog preseka u katedrali Notr Dam u Parizu, koja u svom punom sjaju oslikava savršene proporcije. A ako se ikada tamo nađeš, ne propusti priliku da vidiš kako uživo izgledaju Luvr i čuvena Da Vinčijeva „Mona Liza”. Pomišljaš verovatno da u samoj strukturi slike i odnosu delova lica mora biti nečeg zbog čega je ona postala remek-delo. U pravu si! Ne samo što je Leonardo primenio ovaj princip na slikarstvo, već je uradio i kompletnu studiju figure čoveka i pokazao kako su njeni različiti delovi u proporciji zlatnog preseka.
Da li i ti imaš savršene proporcije?
A sada je konačno došao trenutak kada ćeš saznati gde se nalazi zlatni presek na tvom telu. Naveli smo ti sve ove primere da bi shvatio da to nije neki nasumičan presek, već presek koji predstavlja savršen sklad.
Stani ispred ogledala. Tvoje telo je sačinjeno od brojeva 1, 2, 3 i 5, jer imaš jedan nos, dva oka, dve ruke i dve noge, koje se sastoje iz tri dela, a na svakoj od njih imaš po pet prstiju. Ako izmeriš svoju visinu od vrha glave do poda, zatim je podeliš s dužinom od pupka do poda – dobićeš 1,618034.
Izazivamo te da izmeriš dužinu malog prsta i pomnožiš je sa 1,6. Dobićeš dužinu dlana od korena prsta do zgloba ruke, a ako dužinu malog prsta i dlana pomnožiš sa 1,6, dobićeš dužinu svoje podlaktice. Probaj!
U preseku, gradivo matematike je ipak zanimljivo
Verovatno nisi ni primećivao koliko se matematika provlači kroz sve sfere života. Ako želiš da saznaš ne samo ove već i mnoge druge zanimljivosti iz oblasti koje učis, OKmatematika ti pruža posebne video-lekcije, koje će te na moderan način sprovesti kroz interesantan svet matematike.
Biće ti toliko zabavno da nećeš ni primetiti da učiš. I ne samo to, putem online platforme ćeš moći da pohađaš časove sa svojim profesorom uživo, u vremenu koje tebi odgovara – ti biraš. A kada budeš siguran u svoje znanje, tu su testovi kojima možeš da proveriš koliko si napredovao i koliko ti još vežbanja treba do dobre ocene. Šta čekaš? 🙂